Bosna i Hercegovina ponovo je u opasnosti da dospije na sivu listu Moneyvala
Bosna i Hercegovina ponovo je u opasnosti da dospije na sivu listu Moneyvala, što bi usporilo i ugrozilo finansijske transakcije i tokove u našoj zemlji i moglo imati ogromne posljedice. Razlog ovome je što institucije BiH nisu uspjele usvojiti zakonska rješenja i normative koje je ovo tijelo Vijeća Evrope zahtijevalo. Rok da se ovo pitanje riješi, kažu upućeni, je do kraja februara, a zakoni još nisu ni u proceduri.
Zbog nedostataka u sistemu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, evropsko tijelo zaduženo za nadzor nad ovim procesom, tzv. FATF, moglo bi uskoro procijeniti da su transakcije iz Bosne i Hercegovine nesigurne za ostatak Evrope. Poljedice bi za mnoge bile pogubne.
Finansijske transakcije
Kako pojašnjava Nermin Kadribašić, stručnjak za vladavinu prava iz konsultantske kompanije GovRisk, posljedice su višestruke. Prije svega, dolazi do usporavanja međunarodnog platnog prometa, posebno u segmentu finansijskih transakcija. Vrlo često se bilježi i rast kamatnih stopa na različite vrste kreditnih zaduženja, što dodatno opterećuje privredu i dovodi do odlaska investicija.
„Svako plaćanje nekoga u inostranstvu prema BiH će biti otežano, jako otežano, onda se postavlja pitanje ukoliko neko ima u susjednoj zemlji, Crnoj Gori, iste neke kompanije s kojima može raditi, zašto bi sebi opterećivao poslovanje“, pojašnjava on.
Pored svega navedenog, dodaje Kadribašić, prisutan je i reputacijski rizik. Kada nove investicije razmatraju ulazak na tržište, činjenica da se zemlja nalazi na sivoj listi predstavlja ozbiljan negativan signal i zemlja gubi jako puno novca.
Jednom kada neka zemlja dospije na sivu listu, trnovit je put uklanjanja. Proces može biti i do nekoliko godina, a za privrednike svaki dan je važan. Kadribašić se prisjeća perioda od 2015. do 2018,. kada je Bosna i Hercegovina bila na neslavnoj listi. Osam godina nakon, Švedska internim pravilima i dalje s našom zemljom sarađuje oprezno u finansijskom segmentu.
Upozorenje je ove sedmice stiglo i iz Delegacije EU. Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, te bi utjecalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama.
Razlog svega je taj što nisu usvojena dva državna zakona; Zakon o upravljanju oduzetom imovinom, kao i Zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam. Upućeni kažu, posljednji je spreman u Ministarstvu sigurnosti i uskoro bi mogao u proceduru. Međutim, kada je riječ o Zakonu o upravljanju oduzetom imovinom, postoje ozbiljni problemi. Republika Srpska ne pristaje da se oduzeta imovina knjiži na državu, dok Federacija BiH ne pristaje da se ona knjiži na entitete.
„Iskreno, mislio sam da nećemo imati puno problema oko tog pitanja s obzirom na to da je opšte poznato da je Sud BiH u svojim presudama, kada je u pitanju oduzimanje imovinske koristi, vrlo jasan da je to imovina BiH, da mora da se knjiži na BiH. Ne slažem se s prijedlogom kolega iz RS da knjiže entiteti, ali ulažem svu svoju snagu da nađemo bilo kakvo rješenje“, kaže Emir Bašić, direktor Agencije za upravljanje oduzetom imovinom FBiH.
Zbog nedostataka u sistemu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, evropsko tijelo zaduženo za nadzor nad ovim procesom, tzv. FATF, moglo bi uskoro procijeniti da su transakcije iz Bosne i Hercegovine nesigurne za ostatak Evrope.
Zakoni kada, i ako budu na radnim grupama dogovoreni, trebaju proći proceduru usvajanja, Vijeće ministara i oba parlamentarna doma, što također zna biti dugotrajan i mučan proces. I tu nije kraj obavezama.
Priključivanje SEPA području plaćanja
Kadribašić podsjeća da se suočavamo i sa neriješenim pitanjem kriptonovca, odnosno kriptovaluta, koje su trenutno izuzetno popularne u svijetu. U Federaciji Bosne i Hercegovine, govori on, ovo područje je u potpunosti neregulisano.
„Također, potrebno je urediti normative i regulative koji se odnose na utvrđivanje stvarnih vlasnika privrednih subjekata, kao i stvarnih vlasnika među fizičkim licima“, ističe on.
Sve bi također moglo negativno utjecati i na izglede Bosne i Hercegovine da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Upravo ovim se u četvrtak pohvalilo Ministarstvo finansija Federacije BiH, tvrdeći kako su konačno spremna zakonska rješenja za pristupanje SEPA-i.
„Priključivanje SEPA području plaćanja donosi građanima brža i jeftinija plaćanja, privredi niže troškove poslovanja, a financijskom sistemu snažniji nadzor i veću stabilnost. Ovi zakoni su ključni regulatorni preduvjet za pristupanje SEPA području i snažan poticaj ukupnom ekonomskom razvoju“, naveli su.
Na koncu će i ovo pitanje, kao i obično ovisiti od politike. Siva lista prijetila je Bosni i Hercegovini i 2024. godine, kada su postojala sporenja u vezi sa usvajanjem Zakona o pranju novca i finansiranja terorizma. Ta prepreka je prevaziđena, no Bosna i Hercegovina je pod budnim okom Moneyvala.
Adisa Imamović
